O nastanku dunavske tvrđave Ram, koja se nalazi u danas istoimenom selu, između Kostolca i Velikog Gradišta, na mestu gde Dunav pravi veliku krivinu, sačuvano je nekoliko narodnih predanja i legendi. Jedna od njih kazuje da je Ram osnovao Rem, brat Romulov, zato što je želeo da se i po njemu imenuje neki grad kao što je Rim nazvan po njegovom bratu. Pošao je u potragu za mestom gde bi podigao grad i poveo sa sobom lepu Leticiju. Putujući Dunavom, ugledali su cvetni brežuljak i, zadivljeni njegovom lepotom, odlučili da na njemu podignu grad po imenu Ram.
Tag: Tvrđava na Dunavu
Ram ima osnovu nepravilnog petougla, najveće dužine 34m i širine 26m. Grad čini 5 kula na četiri nivoa (3 sprata i prizemlje), po jedna u svakom od temena odnosno 3 na istočnom i 2 na zapadnom bedemu. U grad se ulazi kroz Donžon kulu smeštenu u jugozapadnom temenu utvrde.
Kule su u dobrom stanju, izuzev jugoistočne čiji je prednji deo skoro u potpunosti uništen. Bedemi tvrđave su takođe u solidnom stanju, dok je mali bedem u tragovima. Unutar tvrđave, uz zapadni bedem ima ostataka građevine sa osnovom pravilnog osmougla sa stranicama dužine 3m.
Smederevska tvrđava je utvrđen srednjevekovni grad oblika nepravilnog trougla, dimenzija 550m x 502m x 400m, sa 25 kula, visokih preko 20 m i bedemima visine oko 10 i širine do 4 metra.
Prostire se na površini od skoro 10,5 ha, zbog čega se smatra jednom od najvećih srednjevekovnih tvrđava ravničarskog tipa u čitavoj Evropi.